Hrvatska je danas dužna skoro koliko i predratna Jugoslavija. Inozemni dug iznosi gotovo 19 milijardi dolara. Unatoč tim mega-vrijednostima, njegov se stampedo ne zaustavlja – i dalje raste nevjerojatnom brzinom. Ali, je li zaduženost Hrvatske alarmantna ili podnošljiva – o tome se ne mogu složiti ni dvije adrese koje su u toj temi najodgovornije: ministar financija i guverner Hrvatske narodne banke. Mato Crkvenac i Željko Rohatinski na jučerašnjoj su zajedničkoj konferenciji u tom pogledu demonstrirali potpunu antagoniziranost. Guverner nije pristao na ministrove, kako je rekao, simplifikacije i de facto mu je održao lekciju.

Vladajuća se ekipa – a tu predsjednik Mesić u posljednje vrijeme drži poziciju rame uz rame s premijerom Račanom – prema bujanju inozemnog duga drži vrlo nonšalantno i uporno tvrdi da je sve u redu dok je zaduživanje u funkciji razvoja. Ali razmjeri zaduženosti počeli su dovoditi u pitanje i dobre ocjene u vezi s gospodarskim rastom Hrvatske. Tako je u nekim inozemnim analizama po svome privrednom rastu Hrvatska svrstana među sedam »novih tigrova nove Europe«, no naši pouzdani ekonomisti upozoravaju da je taj rast – tigar od papira: nastao je na dugovima, a ne na izvozu. »U Hrvatskoj je dinamičan rast ostvaren na domaćoj potrošnji i rastu zaduženosti«, kaže Željko Lovrinčević, pa umjesto s optimizmom, on sa skepsom gleda na problem kako će se nastali dugovi u budućnosti financirati. Mladen Vedriš primjećuje da porast investicijske potrošnje, baziran na vanjskom zaduženju, ne predstavlja realan razvoj.

nastavak (Izvor: www.novilist.hr)