Iznenađuje brzina kojom se Ivo Banac priklonio »našem« načinu obračunavanja s neistomišljenicima
Piše: Dr.Prof. MIirjana KRIZMANIĆ
Mnogi su od nas odrastali i starili uz parolu »Ništa nas ne smije iznenaditi«, koja se, sudeći prema naslovu najnovije knjige Ante Tomića, prenosila čak i transgeneracijski.
Ta nas je parola trebala upozoriti i poučiti da je sve moguće, da se sve može dogoditi, pa da stoga moramo uvijek biti spremni nositi se s predvidljivim i nepredvidljivim događanjima. U pripremi za suočavanje s tim »što nas ne smije iznenaditi« trebali smo se koristiti prošlim iskustvom, znanjem koje smo stekli, vrijednostima koje društvo podržava i cijeni, ciljevima koji su važni i za opće dobro itd.
Pa ipak, sve je to bilo uzalud, jer iznenađenjima nikad kraja. Najnovije nam dolazi od gospodina Ive Banca, predsjednika Liberalne stranke, koji se požrtvovno odrekao života u Americi kako bi pomogao svojoj domovini na njenu trnovitu putu do demokracije.
Nema sumnje da je vrijedno svake hvale kad se ugledni profesor još uglednijeg sveučilišta odluči samozatajno vratiti u domovinu, kako bi se aktivnim sudjelovanjem u političkom životu borio za promjene koje su Hrvatskoj nužne da bi jednog dana, među ostalim, njeni građani bolje živjeli u sklopu civilizirane Europe.
Povratak gospodina Banca pobudio je u građanskoj Hrvatskoj neku nadu. Činilo se da se na političkoj sceni pojavio novi lik, uljuđen, sposoban, obrazovan, motiviran i s dovoljno zarazna entuzijazma, koji bi mogao dotaknuti i naše mlade ljude.
Mnogi su se ponadali da će se oko Liberalne stranke ili zajedno s njom stvoriti neka nova skupina stranaka, koje će s novim ljudima i europskim vrijednostima pokušati zamijeniti potrošene opcije i ljude.
nastavak
(Izvor: www.vjesnik.hr )
26.06.2003.
Osobni stav