Poslovni imenik
vijesti
danas
zanimljivosti
InfoTech
Humor
 
kolumne
Stričeva kuharica
Kumina makrobiotika
Dobra glazba
Portreti
Osobni stav
Škovacera
Duplerica
Moja Pula
More
Dnevnik putnika
Guzo na putu
Off the record
Zdravlje
Odasvud pomalo
 
gradski vodič
događaji
restorani
zabava
povijest grada
spomenici
prijevoz
smještaj
 
Kliknite i vidite �ta se krije s druge strane



Dostava stanja brojila el.energije.

Interaktivni plan grada Pule - CROMAPS



Ured za katastar.
Pregled zemlji�nih knjiga.
Parentium - nezavisni portal grada Poreča
Dnevnik putnika Zapisi s putovanja
Istra vam materina, ako ne budete vodili knjige gostiju


Pula, 5. travnja 2003.

Već se nekoliko godina spremam početi iznajmljivati sobe preko ljeta i obvezatno «legalizirati» svoj status iznajmljivača, ali nikako da skupim svu potrebnu papirologiju. Koliko sam uspio isčitati u današnjem Glasu Istre (od 5.travnja 2003.) , u članku o skupu iznajmljivača privatnog smještaja, održanog u hotelu Histrija, to ni ovaj put neće biti baš jednostavno. Čak mi izgleda da će biti puno kompliciranije nego ikad do sada, pa sam već sad na pola puta da odustanem.


Tamo piše da uz prijavu (kome?) treba priložiti i slijedeće dokumente u originalu ili presliku (valjda su zaboravili napomenuti «ovjerenu», a to vam je još oko 40-ak kn po komadu ovjerenog papira) :

1. Obrazac zahtjeva za kategorizaciju (OZ-3A za sobe, OZ-3B za apartmane) – toga ima u Prvomajskoj (sada je to ulica Sergejevaca) u prodavaoni Narodnih novina. Luk i voda sve dok ne morate napraviti kopiju tlocrta svakog apartmana u mjerilu 1:100. Dobro je počelo. Tu su još i obrasci OZ-3D i OZ-3C, ako imate kamp ili cijelu kuću za iznajmljivanje. Put za evakuaciju nije spomenut ali vjerojatno će trebati, pa se ne veselite unaprijed nego pitajte da li i to treba kada budete predavali zahtjev.
2. Vlasnički list - to na sreću imam jer su mi mama i tata prepisali kuću. Jedino što moram opet na sud po potvrdu, a to je opet barem dva puta hodanje do suda – prvo podneseš zahtjev za vlasnički list, pa onda drugi put ideš po riješenje, a možda bude i tri puta - ako kojim slučajem zaboravim ponijeti biljege. Treba oko 30-ak kuna, ali uzet ću ja ipak malo više – nikad se ne zna.
3. Domovnicu – i to imam. I to su mi mama i tata dali.
4. Uvjerenje o nekažnjavanju – opet na sud (Općinski). Nadam se da ću i to nabaviti, ako me u međuvremenu ne kazne. A pitam se da sam kojim slučajem nekad bio kažnjen – šta bi onda bilo? Imaš kuću i možeš je samo krečiti ili ako te volja samo gledati, ali ne i iznajmljivati jer si možda nekakav opasni kriminalac.
5. Uvjerenje Centra za socijalni rad da nisam pod starateljstvom ili dokaz o radnom odnosu. – I to ću nabaviti - srećković sam pa imam posao. A onaj jadničak bez posla neka i dalje kreči kuću, ali ako ga je volja neka je samo gleda. Tko mu je kriv kad nema posao. Ljenčina jedna. Sigurno bi htio da ga hranimo mi koji radiomo i smijemo iznajmljivati.
6. Liječničke potvrde da podnositelj zahtjeva i članovi domaćinstva ne boluju od zaraznih bolesti. – Orko dindio, pa i to ću nabaviti, ako u međuvremenu ne navučem kakvu boleštinu ili nedaj bože sidčinu od tolike zajebancije.

Prvo sam pročitao taj dio priloga, jer je bio naglašen bijelim slovima na crnoj podlozi – bijelo na crnome, a onda sam krenuo u čitanje cijelog članka.

A tamo pak biser do bisera – cijela biserna ogrlica kao oda ljudskome umu, duhu, kreativnosti i dosjetljivosti. Ne oda duhu iznajmljivača kao poštenih (nekažnjavanih) i zdravih (nezaraženih) domoljuba (s DOMOVNICOM) koji pošteno zarađuju svoj kruh (zaposlenih), već kao oda spletu kretenluka u vidu propisa koje je uspjela nekako skupiti i nametnuti ekipa odgovornih ne-odgovornih osoba zaduženih za promicanje turizma i bla, bla, bla.

Evo samo par tih bisera, što ih mlada novinarka tamo navodi prenoseći iznijeto na skupu :
- Iznajmljivač mora vidno istaknuti oznaku propisane vrste i kategorije objekta, naziv usluga koje pruža i to na ulazu u objekt (ili u neposrednoj blizini) te vidno istaknuti cijene usluga i iznos boravišne pristojbe, te gostu izdati račun (??).
- Također je dužan voditi popis gostiju te dostaviti normative (??) i cjenike na ovjeru Državnom inspektoratu najkasnije tjedan dana prije njihove primjene. Iznajmljivači mogu kupiti knjigu «Popis gostiju» u Narodnim novinama, a treba je ovjeriti u Službi za gospodarstvo nakon izdavanja odobrenja, uz što je potrebno priložiti i 20 kuna biljega

Čitajući dalje stekao sam utisak da su izlagači namamili iznajmljivače u Histriju da bi ih tamo zastrašili i priprijetili im enormnim kaznama ako se ne budu držali svega izloženoga. Mogu biti kažnjeni kaznom do 10.000 kuna ukoliko nemaju sve te uvjete koji su propisani i kojih se moraju pridržavati ako su već bili toliko glupi pa ishodovali rješenje o iznajmljivanju.

U konačnici, kako kaže mlada novinarka, direktorica TZ Pule je rekla iznajmljivačima da su dužni plaćati i članarinu Turističkoj zajednici. Iznajmljivači moraju plaćajti i PDV , a da je tamo kojim slučajem bio netko iz HEP-a ili iz Vodovoda sigurno bi im bilo rečeno da i struju i vodu moraju plaćati po višoj tarifi – onoj za privredne subjekte, a ne kao domaćinstva. Vjerojatno to vrijedi i za ostale komunalije jer njihovi turisti jako puno seruckaju i puno se peru, a i sami iznajmljivači troše više kojekakvih zagađujućih kemikalija za pranje posteljine i svega ostalog šta ti prljavi turisti ostave za sobom. Da ne pričamo o gomilama smeća koje ostavljaju gdje god stignu, naročito pokraj pretrpanih kontejnera i kanti za smeće.

Taj me je članak podsjetio i uvjerio da se ipak ne isplati iznajmljivati nikome osim rodbini. Najljepše je imati puno rodbine i prijatelja koji dolaze preko ljeta. A vi ostali turisti nalijevo krug i marš nazad kući u Europu, Istra vam materina. Evo i mene s vama.

Pozdrav od Skitnice.

P.S. Onako usput, samo da napomenem, da sam putujući zadnje tri godine po cijeloj Europi, a naročito po Njemačkoj, i spavajući cijelo to vrijeme isključivo u hotelima, samo jednom ispunio nekakav obrazac tipa Prijava gosta (NE STRANOG GOSTA već samo GOSTA). Mogao sam napisati bilošta jer me nikada nitko na recepciji nije pitao nikakav dokument za identifikaciju. Zato se Nijemci zbunjeno čude kada ih uputite na to da se moraju ići prijaviti i kada im pri tome netko traži osobne dokumente i pretura po njima tražeći podatke potrebne da se prijava ispuni. Polizei stadt, oder was?

Ali valjda je to naš specifični način shvaćanja kako ćemo najbrže doći u Europu. Nakon toga će se Prijava boravka stranaca vršiti svugdje u EU. Jedva nas čekaju da im se pridružimo.


08.04.2003.
Došlo je do greške sa otvaranjem baze podataka!
povratakDnevnik putnika