Poslovni imenik
vijesti
danas
zanimljivosti
InfoTech
Humor
 
kolumne
Stričeva kuharica
Kumina makrobiotika
Dobra glazba
Portreti
Osobni stav
Škovacera
Duplerica
Moja Pula
More
Dnevnik putnika
Guzo na putu
Off the record
Zdravlje
Odasvud pomalo
 
gradski vodič
događaji
restorani
zabava
povijest grada
spomenici
prijevoz
smještaj
 
Kliknite i vidite �ta se krije s druge strane



Dostava stanja brojila el.energije.

Interaktivni plan grada Pule - CROMAPS



Ured za katastar.
Pregled zemlji�nih knjiga.
Parentium - nezavisni portal grada Poreča
Off the record
Na današnji dan umro Josip Broz Tito


JOSIP BROZ TITO

Rođen: 25. svibnja 1892. u Kumrovcu
Umro: 4. svibnja 1980. u Ljubljani

U Kumrovcu, u Hrvatskom zagorju, rodio se 7., odnosno 25. svibnja 1892. godine Josip Broz Tito, dugogodišnji jugoslavenski predsjednik i partizanski vođa . Godine 1936. dodao je svome imenu i prezimenu nadimak Tito, koji je najprije bio konspirativna šifra za revoluciju. Nakon što je 1937. preuzeo stvarno vođenje Komunističke partije Jugoslavije, Tito je pokrenuo pripreme za buduće akcije u kojima je polazna i operativna snaga primarno bilo radništvo i seljaštvo, a zatim i drugi socijalni slojevi. Jedno od osnovnih pitanja koje se nametnulo, a ostalo je jednako važno i poslije, bilo je nacionalno. Tito je njegovo rješenje zacrtao u sklopu Jugoslavije kao demokratske federativne republike, nasuprot karađorđevićevskoj velikosrpskoj hegemonističkoj državnoj tvorevini.

Na toj osnovi stvorena je poznata Titova formula, osnova partizanske borbe, koja je postala glavni katalizator i motiv jugoslavenskog narodnog i nacionalnog, socijalnog i kulturnog zajedništva, poslije dorađena načelima AVNOJ-a i načelima federalnih antifašistickih vijeća kao legitimnih instituta vlasti ustanovljenih za vrijeme NOR-a. Poslijeratni razvitak donio je brojna odstupanja od tih načela. Partija je uspostavila centralističku državnu strukturu koja je u prvi plan stavljala interese republike u kojoj je bilo sjedište partijsko-državnog centra. Unatoč otporu staljinokraciji, maksimalno je ojačao vladajući birokratski sloj, a uvođenje radničkog samoupravljanja neizravno mu je dalo najveće ovlasti na višim razinama odlučivanja i upravljanja. Svi pokušaji demokratizacije Partije i društva slamali su se zbog otpora antinacionalnih, boljševičkih dogmatskih i etatističkih snaga. Tito, sklon autoritarnom vođenju politike, u mnogome je pridonio potpunom odvajanju partijskog vrha od naroda i njegovih nacionalnih i demokratskih zahtjeva.

Nakon njegove smrti ideološki tip državno-partijske diktature srušio se kao kula od karata, iako su njegovi drugorazredni nasljednici pokušali očuvati stanje pod providnom formulom poslije Tita, s Titom. Potkraj 80-ih Tita žestoko napada srpska politika zbog njegovih pokušaja rješavanja nacionalnih pitanja, pri čemu je Ustav iz 1974. osobito bio trn u oku velikosrpskim snagama, zbog svojih polukonfederativnih rješenja. Ono najbolje što je Tito ostavio jugoslavenskoj zajednici našlo se na najžešćem udaru onih koji žele održati hegemoniju jednog naroda nad drugim, uspostavljenu 1918. Umro je u ljubljanskoj bolnici 4. svibnja 1980., ostavivši velik broj nesposobnih i častohlepnih nasljednika. Pobjedom demokracije 1990. na ruševinama Jugoslavije nastaju nove države ili se obnavljaju stare, stoljećima zatirane poput Hrvatske. Titovo cjelokupno djelo najbolje će prosuditi povijest, odvajajući ono dobro od lošeg.

(Izvor: www.hrt.hr )


04.05.2003.
Došlo je do greške sa otvaranjem baze podataka!
povratakOff the record